Menu
buti
Ilya Gerasimov, Studento

Fotografia: Dmytro Myntyan

"Sem inspirisardo te džav maj dur thaj te aresav ke mire cilurja, perdal e pharimata"

Aprilo 2024 -4 ginavipe

Ilya Gerasimov, jekh studento kaj si les 20 berša andar o Kievo si inspirisardo katar o pakjabe ke savore manuša andar i Ukraina si vašne thaj šaj te anen pengi kontribucia ki viktoria.

O Ilya Gerasimov si jekh sudento angadžisardo civiko, jekh andar e but roma kaj si butivar biprindžarde soske na si len than ande societalo dikhimata. Kado intervio lesa, avel khetanes amare raportosa Maripe vaš jekh maj Čačutno Avutnipe savo sikavel e kontribucie le romenge ko arakhipe le Ukrainako, rodel o impakto le marimasko ande romane komunitete thaj del ideje vaš o inkluzivo vazdipe pal o baro maripe.

Savo sas o maj baro pharipe ande tiro dživipe thaj sar nakhljan opral kodo? 

Miri maj phari problema si kana mire opinie na-i akceptisarde akalavrendar. Si lačhe mire ramosarimata pal so si čačo vaj bičačo, pal i disidenca thaj kreativiteto? So si te phenen aver thaj savi reakcia si te ovel len? Andar mande i vašno provokacia si te ovav decisivo thaj te pakjav ande mande, maj anglal, te šunav man thaj pal kodo te cirdav konkluzie andar soste si averen phenimaske. 

Kon vaj so inspirisardjas tut te džas maj dur ande phare situacie? 

Sem inspirisardo te džav maj dur thaj te aresav ke mire cilurja, perdal e pharimata. Miri familia del man suporto pal sa mire eforturja thaj na meken man te perav kana na džal sa mišto – specialo miri daj, voj sikavel mange pal pesko eksemplo ke e phare momenturja vazden amen thaj keren amen maj zorale.  

Šaj vakeres pal jekh momento kana kamnjan te mekes tut, ama geljan maj dur, so zorjardjas tut? 

Ande verver situacie andar miro dživipe manglem te mekav man thaj jekh specialo darako momento sas i invazia. Kana astardjas i buhli rusikani invazia, sa mire sune thaj planurja vaš o avutnipe sas peravde. I determinacia thaj o khetanipe le manušengo ande mange palpale o šajpe te dikhav suno thaj te kerav planurja perdal kado nevo realiteto. Maj palal, i pakiv ke sakojekh si vašno thaj ke anel kontribucia ke amari viktoria andjas mange inspiracia thaj dinjas man i zor te džav maj dur. 

Sar ačhjos pozitivo kana si tut pharimata?  

Dikhav te inkerav man pozitivo kana si pharimata thaj bariere ande miro dživipe. Rodav le manušen kaj anen mange pozitivo emocie. Vaš mande, kadala manuša si mire maj tikne phrala thaj phenja, lengo vulnerabiliteto thaj lengo čhavorikano spirito anel mange dud thaj pozitivo energia, den man vast te nakhav andar savore andrutne pharimata.  

Savo sfato šaj te des varekas kaj nakhel andar jekh pharo momento orta akana?  

Kodolen kaj nakhen akana andar pharimata davas len o sfato, te dikhen palpale thaj te den pes godi pal pengo drom: sode butja dikhljan; opral sode pharimata nakhljan; savo džutimos thaj patjamos arakhljan; sode manuša patjan ande tute thaj si te den tut vast čačimasa ande savore phare momenturja.  

Sar paruvde tiro dikhipe pal o dživipe e problemurja andar savende nakhljan? 

Andar saki provokacia kaj nakhlem lan cirdinem konkluzie pal o phiripe andar miro dživipe thaj kadaja buti paruvdjas man thaj džutisardjas man te aresav jekh maj lačhi versia miri. Kado dinjas man vast te vazdav miri zor, miri rezilienca thaj o šajpe te lav decizie ande kritikane situacie.  

Save lekcie sikliljan nakhindos andar e pharimata? 

I maj vašno lekcia kaj siklilem lan nakhindos andar e pharimata si ke na den pes amenge pharimata kaj našti gelas – dašti te nakhas opral savorende. I maj vašno buti si te pakjas thaj te na mekes tut.  

Sar pakjas ke šaj te del vast tiri eksperienca avere manušen kaj nakhen andar sa kasave pharimata? 

Vi kana miri eksperienca na-i bari, pal mire 20 berša dživimaske šaj te dav o sfato ke na-i nijekh data but palal te astares palem katar o anglunipe thaj te des tut godi pal tiro drom ande jekh nevo modo. Si amenge dino jekh dživipe te dživas les, te dživas verver sako dives, te hatjaras sode vašno si o paruvipe thaj lesko impakto ande amaro avutnipe.  

So motivisarel tut te džas maj dur, vi kana e butja fan tuke bišajutne? 

So motivisarel man te džav maj dur thaj te na mekav man nijekhdata si e cilurja kaj thodem len mange thaj e oportuniteturja kaj šaj te putrav len vaš mande thaj miri familia.  

Kana dikhes palpale, ande tiro drom nakhindos opral e pharimata, so kerel tut te oves barikano? 

I buti kaj kerel man te ovav barikano si ke astardem te deklarisarav aktivo civiko pozicie, te vakerav pal e butja phangle ke miri societeta thaj te thav man sar lidero kaj šaj te del maj dur godisarimata thaj te dav vast te hatjaren pes. Lačharindos mire džanimata thaj barjarindos neve lideršiposke siklimata, vaš miro eksemplo, vakerindos publiko e butja ande jekh bistandardikano modo, zorjarav averen te alosaren verver domenurja thaj te aresen publikane manuša kaj den vast.  

Soske dikhes tut erovo? 

E eroja na-i biande, von aresen kadja. Thaj pakjav ke sako manuš opral kadaja phuv si jekh erovo, ama ke verver nivelo, jekh nivelo kaj si ko alosaripe sarkonesko. Sem me jekh erovo? Va! Ke savo nivelo? O dživipe si te phenel.  

Autoro

Roma Foundation for Europe

Hulav artikolo
Bičhal

Vi kado šaj te ovel tuke interesanto

Aven andre ande amari informaciengi thaj artikolurjengi kolekcia pal jekh seria subiekturjengi
Evropuno Memorialo Dives vaš o Holokausto le Romengo thaj le Sinturjengo
Harne informacie

O Networko le Romane Fundaciako vaš i Evropa komemorisarel o 80-to berš katar o Holokausto le Romengo

Te das pakiv pal o Evropuno Memorialo Dives vaš o Holokausto le Romengo thaj le Sinturjengo, i Romani Fundacia vaš i Evropa thaj lake networkoske membrurja inkeren khetanes jekh seria iventurjengi, jekh konferencia, jekh ekshibicia thaj jekh vizita ko Auschwitz-Birkenau te komemorisaren le 4,300 romen thaj sinturjen kaj sas mudarde othe 80 berša maj anglal, andi rjat katar o 2-to Avgusto 1944.
Ginav maj but
Glasurja

O nango skamin andar le Evropako Parlamento

Si o maj baro hatjaripe andar o politikano spektrumo, de katar i čači ekstremo rig, dži ki bangi ekstremo rig. Orsar de verver si te oven lenge godisarimata, savore partidurja andar e 27 thema le Evropake Uniake hatjarde pen: o angluno drom de andar o 2004, ke nijekh korkoro rom na-i te ovel kotor andar o Parlamento le Evropako.
Ginav maj but
Neda Korunovska, Romani Fundacia vaš i Evropa
Glasurja

"Ame vazdas komunitete"

Amare sherutne vakeren pal e origine thaj e obiektivurja le Romenge Fundaciake vash i Evropa.
Ginav maj but

Kategorie

Impakto

Sar keras ame o ververipe
Impakto

Harne informacie

Buhle politikane informacie pal e vašno probleme vaš e roma thaj vaš i Evropa
Harne informacie

Eksplanacie

Phare ideje lokjarde
Eksplanacie

Presa

Mediake raporturja thaj resurse.
Presa

Glasurja

Neve perspektive katar amare eksperturja.
Glasurja