I romani čhib aresli amaro politikano orderi—vakerdo, ando ki godi thaj nevjardo katar jekh generacia avrjate.
So Šaj e Roma te Sikaven le Evropan—thaj le Saste Lumjan—Pal o Avutnipe le Politikane Orderjesko
I avdivesutni lumja si pherdi vazdine muja thaj bisiguranca. E granice paruvdjon, e nacie keren cingara thaj i tehnologia del duma maj sigo de sar šaj te godisaren e manuša. O senso areslo tufeti—kerdo maj sigo te ulavel, de sar te anel khetanes. But anglal kadaja vrjama konfuziaki, e roma vazdine jekh civilizacia andi opozito ideja: ke o hakjaripe korkoro šaj te del vast o politikano ordero.
Maj but de sar jekh mija berša, e roma guvernisarde le alavenca, de sar le tufetjenca. I romani čhib aresli amaro politikano orderi—vakerdo, ando ki godi thaj nevjardo katar jekh generacia avrjate. Ande gava le Anatoliake dži ki Dunav, e romane krisinitorja lačharenas e xamimata le dialogosa: duj šunjarne, jekh solax, jekh decizia. Na-s folkloro vaj običajo, sas jekh sistemo guvernaciako kodisardo ando vakeripe—jekh politikani inteligenca savi kerelas buti vaš o xatjaripe, patjavipe thaj reputacia.
Nijekh thagaripe na arakhlja kadava sistemo, ama vov nakhljas opral savore. I romani čhib ačhili dživdi anglal o Bizanco, e Otomanurja, e Habsburgurja, e Rusikane tsarurja thaj e Sovieturja. Sakojekh andar kodola zora vazdine armie thaj birokracie te keren kontrolo zorasa—thaj sakojekh po agor peravdile telal pengo pharipe. Ama e roma inkerde pen bi te ovel len jekh šerutnoforo, bi trezoriako thaj bi permanento armiako. Amaro sistemo sas phiravdo, korkoro-korektisardo thaj decentralizisardo. Kerdjas buti sar jekh netvorko e patjavimasko, rodindos o legitimiteto vaš o khetano hatjaripe, na le themesko autoriteto.
Vakerdi katar milionurja manuša andi Evropa thaj perdal, i romani čhib si lan jekh geografikano reslipe/učharipe thaj jekh historikano puranipe komparabilno le anglikane, vaj le francikane čhibjenca—bi te avel lan dajekvar jekh thagaripe palal late. Vi kana varesave roma na maj den lan duma lačhes, i čhib ačhjol i khetani fundacia vaš o phanglipe ko romanipen—jekh dživdo politikano orderi vakerdo, ando ki godi thaj prindžardo perdal e granice thaj e generacie.
Jekh kotor andar laki zor si laki bute-čhibjengi natura. I romani čhib astardajs andre e alava avere čhibjenge bi te xasarel peski andrutni logika. Ovindos lan Indo-Ariano korina, siklili persikani čhib ande kušanenge krisa, grekikani čhib ando Bizanco, turkikani thaj arabikani čhib telal e otomanurja thaj svaki Evropaki čhib kaj arakhljas lan maj palal. Opral e šeliberša, dživisardjas pašal thaj andral sa e bare Evropake čhibja—germanikani, slavikani thaj romanikani—udžlelindos thaj boldindos bi te phagel peski andruni logika. Svaki nevi čhib vakerdi buhljardjas i romani politikani agencia; sako akto boldinimasko nevjardjas o phanglipe ko romanipe. Kothe kaj e Evropake thema rodine jekhipe vaš uniformiteto, e roma vazdine kohezia vaš i translacia. O butčhibjaripe na-i jekh semno eksiliosko, ama si o modo sar amaro orderi šerutnjarel opral o ververipe de sar te khosel les.
Šov šeliberša i Evropa zumavdjas te ačhavel kadava orderi. Ando berš 1471 i Dieta katar o Lindau čhudinjas le romen andar le thagarimaske phuvja thaj jekh dekreto palal avreste dine pes avri pe sasto kontinento. E Habsburgurja dine interdikcia pal i čhib, paruvde amare anava thaj lile amare čhaven. I Rusia kerdas o hačjaripe korkoro sar krima. O Fascismo boldinjas i persekucia ando samudaripe, bi te mukel nijekh kompleto rekordo palal karing duj milionurja roma mule. O komunismo paruvdjas i eksterminacia le asimilaciasa thaj i demokracia maj palal cirdinjas tele amaro politikano orderi ko folkloro. Sa kadalenca, i romani čhib nakhli opral svako zumavipe te khosen lan.
Si maj but de sar jekh modo vakerimasko; si jekh modo sar te phiravas i zor. Ande svako thagaripe, siklili, adaptisardjas pes thaj ačhili sasti. Telal e bizantinurja, amari čhib kerdjas mediacia maškar e gilde thaj le vastenge butja; telal e otomanurja, inkerdjas i civiko balanca ando mozaiko le patjavimatengo le Thgarimasko; telal e habsburgurja, nakhli opral i birokracia vaš e oralo kontrakturja; telal o fašizmo garavdjas i žusticia andi memoria kana e arhive phabardile.
Kothe kaj aver šerutnjarenas daravindos, ame guvernisarasas vaš o hatjaripe. But anglal te astaren e mašine te keren buti le informaciasa, e roma kerde jekh manušikano netvorko—adaptisardo, decentralizime thaj inkerdo khetanes vaš o patjavipe. I romani čhib ačhili dživdi jekh mileniumo, soske svaki generacia phiravdjas pes lasa na sar barvalipe, ama sar responsabiliteto. O prindžaripe si o angluno akto: o hatjaripe le faktosko ke amari čhib na-i numaj kultura, ama jekh orderi kaj guvernil vaš o xatjaripe.
O buhljaripe si o dujto akto: o andipe kodole orderjesko andi edukacia, ando publikano dživipe thaj ande maškarthemutne institucie, kaj svako thovipe le romane čhibjako andre, zorjarel amari politikani akcia. Svaki škola kaj sikavel romani čhib, svaki organizacia savi lel decizie andi romani čhib thaj svaki digitalo platforma savi inkerel la andre, buhljarel i akcia jekhe dživde orderjeski. Svako vakeripe andi romani čhib si jekh politikano akto—svako paruvipen nevjarel i žurisdikcia, svako akto hatjarimasko anel palpale i legitimitata. Inkerindos kadava netvorko hatjarimasko, e roma inkerde dživdi jekh politikani imaginacia savi i Evropa korkoro ulavdjas lan varekana—thaj akana mangel pes zorales te anel lan palpale.
Pe jekh kontinento palem khelavdo katar o maripe, katar o bibarabaripe thaj katar i dar—xulavdo katar i xoli thaj paruvdo katar i tehnologia—i romani čhib del jekh sikljovipe: o patjavipe našti te ovel automatizisardo thaj i inkluzia našti te ovel dekretisardi—sol duj treban te oven vakjarde. Ke jekh vrjama ande savjate e glasurja si paruvde katar e algoritmurja thaj e komšie katar e granice, e roma anen andi godi le kontinentoski ke o hatjaripe si inke i angluni kondicia vaš i pačja.
Thaj ande kado Maškarthemutno Dives le Romane Čhibjako, jekh čhajori/ čhavoro varekaj si te sikljol pesko angluno alav romano—thaj si te ingerel ande pesko phurdipe jekh milja berša hatjarimaske.
Mensur Haliti
Vice Prezidento vaš i Demokracia thaj Networkosko Barjaripe
Vi kado šaj te ovel tuke interesanto
O George Soros liljas o Evropuno Prizo vaš e Civilo Čačimata le Sinturjenge thaj le Romenge
Romano Ministerialo Kidipe 2025: Zorjarindos e Romane Čačimata Vaš le Berlinosko Proceso
So si o 2-to Avgusto andar mande
Kategorie
Impakto
Harne informacie
Eksplanacie
Presa
Glasurja
Vaš mediake mangimata:
[email protected]Registrisaren tumen kathe te na xasaren e nevimata pal i kampania, e neve inventurja thaj aver nevimata katar le Romengi Fundacia vaš i Evropa thaj katar amaro networko.
Registrisaren tumen vaš amaro nevimatengo lil